Revija za socijalnu politiku, Svezak 17, Br. 3 (2010)

Veličine fonta:  Mali  Srednji  Veliki

Razlike u školskom uspjehu učenika trećih i sedmih razreda osnovnih škola u Republici Hrvatskoj s obzirom na spol učenika i obrazovanje roditelja: populacijska perspektiva

Boris Jokić, Zrinka Ristić Dedić

Sažetak


Brojne međunarodne znanstvene spoznaje ukazuju na razlike u obrazovnom postignuću ovisno o spolu učenika i obrazovanju njihovih roditelja. Veličine dobivenih razlika mogu ukazivati na razinu nejednakosti obrazovnih mogućnosti unutar pojedinog sustava obrazovanja te trebaju poslužiti kao osnova za istraživanje uzroka i posljedica istih i razvoj obrazovnih politika za njihovo smanjivanje. Tijekom posljednjih godina i u Hrvatskoj je provedeno nekoliko istraživanja u kojima je rezultat na vanjskom vrednovanju povezan sa spolom i socioekonomskim statusom učenika, međutim, još uvijek nema sustavnog i sveobuhvatnog istraživanja o učinku ovih varijabli na školski uspjeh u osnovnoškolskoj dobi. Cilj je ovog rada odrediti veličinu efekta spola učenika i obrazovnog statusa roditelja te njihove interakcije na školski uspjeh učenika iskazan općim uspjehom na kraju razreda i zaključnom ocjenom iz hrvatskog jezika. U radu se koriste populacijski podaci o školskom uspjehu 43 008 učenika četvrtih i 40 843 osmih razreda osnovnih škola u Republici Hrvatskoj. Rezultati dvosmjernih analiza varijanci ukazuju na osrednji efekt spola, izraziti efekt obrazovanja roditelja i skroman interakcijski efekt na obje mjere obrazovnog postignuća za obje kohorte. Navedene veličine efekta su gotovo identične u obje točke osnovnoškolskog obrazovanja s iznimkom efekta spola koji je veći u slučaju starije kohorte. Analize jednostavnih efekata za interakcijski efekt spola učenika i obrazovanja roditelja ukazuju na stabilnost efekta spola unutar različitih kategorija obrazovanja roditelja, osim u slučaju najviše kategorije, gdje je taj efekt manji. Istraživački nacrt, dakako, ne omogućuje istraživanje ili zaključivanje o uzrocima i posljedicama međugrupnih razlika u obrazovnim postignućima, stoga spoznaje na cjelokupnim kohortama hrvatskih osnovnoškolaca prvenstveno mogu poslužiti kao početna osnova za istraživanje istih.

Cijeli tekst: PDF

Revija za socijalnu politiku (Online). ISSN: 1845-6014