Revija za socijalnu politiku, Svezak 9, Br. 3 (2002)

Veličine fonta:  Mali  Srednji  Veliki
NADLEŽNOSTI CENTARA ZA SOCIJALNU SKRB U HRVATSKOJ

NADLEŽNOSTI CENTARA ZA SOCIJALNU SKRB U HRVATSKOJ

Projekt pod nazivom “Reforma sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj” Ministarstva rada i socijalne skrbi, a u suradnji i uz financijsku potporu Svjetske banke te Odjela za međunarodni razvoj Ujedinjenog Kraljevstva, trebao bi u godini dana svoga trajanja (travanj 2002. – svibanj 2003. godine) temeljito analizirati sve aspekte sustava socijalne skrbi te osmisliti njegov budući razvoj. Na tome trenutno radi šest timova stručnjaka: za financijska pitanja i decentralizaciju, za socijalnu pomoć, za socijalne usluge, za zapošljavanje i tržište rada, za administrativno i tehnologijsko jačanje te tim lokalnih resursa. Jedno od krucijalnih pitanja budućeg sustava svakako je mjesto i uloga centara za socijalnu skrb.

Danas u Hrvatskoj ima 79 centara za socijalnu skrb s 25 podružnica. Zajedno sa državnim (60) i privatnim domovima (54) socijalne skrbi te domovima za starije i nemoćne osobe u vlasništvu jedinica regionalne samouprave (46) oni čine temelj sustava socijalne skrbi. Započetim procesom decentralizacije djelomično je promijenjeno financiranje i upravljanje centrima, kao do tada izrazito centraliziranim ustanovama. Riječ je, ipak, samo o začetku važnog i dalekosežnog procesa. Naime, centri za socijalnu skrb i dalje su, prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (na snazi od 1. srpnja 2001. godine) u vlasništvu države, premda se sredstva za izdatke za materijal, energiju, komunalne i druge usluge, tekuće održavanje, financijske izdatke te ostale nespomenute izdatke distribuiraju putem županijskih proračuna. Do srpnja 2001. godine ravnatelje centara imenovao je ministar, a sada ih bira upravno vijeće, sastavljeno od 5 članova: tri su predstavnici osnivača (tj. Ministarstva rada i socijalne skrbi), jedan predstavnik centra (bira ga njegovo stručno vijeće), a jedan predstavnik područne (regionalne) samouprave (bira ga njezino predstavničko vijeće).

Ove izmjene nisu, međutim, dotakle temeljno pitanje mjesta i uloge centra u lokalnoj sredini. Naše je prethodno istraživanje /usp. G. Bežovan, S. Zrinščak (2001.) Mogućnosti decentralizacije u socijalnoj politici i nove uloge lokalnih vlasti, Revija za socijalnu politiku 8(3-4):239-258/ pokazalo da su se u dijelu gradova, osobito onih većih, ponajviše od 1997. godine (tj. od kada je tadašnji Zakon o socijalnoj skrbi predvidio da gradovi s 5% svojih proračuna financiraju troškove stanovanja socijalno ugroženih) razvili dodatni socijalni programi, ali većinom kao paralelni programi centraliziranom sustavu. Suradnja gradova (u dijelu provođenja njihovih socijalnih programa) s centrima za socijalnu skrb nedovoljna je i neosmišljena. Treba li, stoga, predvidjeti daljnju decentralizaciju centara, u upravljanju i financiranju? Kako osmisliti odnos centara spram lokalnih socijalnih planova (županija, gradova, općina) koji bi trebali postati sredstvo analize socijalnih potreba u lokalnim sredinama te osmišljavanja i provođenja socijalnih programa primjerenijih tim sredinama? Kako uskladiti (vjerojatno i dalje putem centara) potrebu postojanja iste razine zadovoljavanja temeljnih socijalnih prava u cijeloj Hrvatskoj (npr. kod pomoći za uzdržavanje), a istodobno omogućiti veća prava i dodatne programe sredinama kojima to omogućuju njihovi financijski i kadrovski potencijali? U proteklih desetak godina u Hrvatskoj se razvio i neprofitni sektor u području socijalne skrbi, a to također postavlja na dnevni red i (zasada neriješeno) pitanje odnosa spram nevladinog sektora.

Druga velika grupa pitanja budućeg mjesta i uloge centara odnosi se na njihove nadležnosti. Niže objavljeni prikaz nadležnosti centara pokazuje da centri obavljaju izrazito veliki broj javnih ovlasti. Dijelom je to posljedica i reformi (većinom redukcije, odnosno redefinicije niza socijalnih prava) u drugim sustavima, kao što su zdravstveni, mirovinski, zapošljavanje i nezaposlenost. Ova analiza na taj način potvrđuje česte primjedbe socijalnih radnika iz centara da su pretrpani različitim poslovima te da za, primjerice, osmišljavanje i provođenje niza preventivnih socijalnih programa ili rad s klijentima unutar kojeg će se pojedinačno ispitati sve mogućnosti njihova osposobljavanja, osnaživanja, nalaženja odgovarajućeg posla i sl., a kako bi uz pomoć socijalnih radnika ili drugih stručnjaka riješili svoju nezadovoljavajuću socijalnu situaciju – jednostavno nema dovoljno vremena. Potrebno je stoga, dobro procijeniti koje su to sržne funkcije centara, a koje se nadležnosti mogu prepustiti drugim organizacijama (sudovima, profitnim ili neprofitnim organizacijama, savjetodavnim agencijama – primjerice kod poslova bračnog savjetovanja, starateljstva i sl.) ili drukčije organizirati kako bi se postupak učinio jednostavnijim, manje opterećujućim (npr. kod pomoći za uzdržavanje i drugih oblika materijalnih pomoći).

Rješenja koja predlože stručnjaci u okviru projekta “Reforma sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj” morat će se raspraviti među svim djelatnicima sustava socijalne skrbi, kao i u široj stručnoj javnosti. Ovdje objavljeni prikaz nadležnosti centara za socijalnu skrb ima, stoga, dvostruku funkciju. U prvom je to redu važan dokument vremena, jer je riječ o prvoj sustavnoj razdiobi nadležnosti centara. No, još važnije, riječ je o pozivu na javnu raspravu o budućoj ulozi centara u reformiranom sustavu socijalne skrbi, a svaka rasprava mora počivati na detaljnoj analizi postojećeg stanja.

Prikaz nadležnosti centara za socijalnu skrb izradili su djelatnici Uprave socijalne skrbi Ministarstva rada i socijalne skrbi. Uz to, ovdje objavljujemo i podatke o broju korisnika pojedinih prava u socijalnoj skrbi, financiranih od strane Ministarstva rada i socijalne skrbi, a koje u prvom stupnju provodi centar. Ova je analiza preuzeta iz Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi od 2. listopada 2002. godine. Vrlo je indikativan i podatak (koji ovdje nije objavljen) da je broj korisnika socijalne skrbi u stalnom porastu. Primjerice, broj korisnika pomoći za uzdržavanje bio je u 1999. godini 82.171, a u 2001. godini 112.034. Broj korisnika doplataka za pomoć i njegu povećan je u istom razdoblju s 17.564 na 31.165 itd.

Siniša Zrinščak

Tablica 1.

Nadležnosti centara za socijalnu skrb

SOCIJALNA SKRB

Centar za socijalnu skrb pokreće i u prvom stupnju provodi postupak za ostvarivanje prava na:

1. savjetovanje

2. pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća

3. pomoć za uzdržavanje

4. jednokratnu pomoć

5. doplatak za pomoć i njegu

6. pomoć i njegu u kući

7. osobnu invalidninu

8. osposobljavanje za samostalan rad

9. osposobljavanje za samostalan život

10. troškove prijevoza radi osposobljavanja za samostalan život ili rad

11. naknadu do zaposlenja

12. skrb izvan vlastite obitelji

13. kao i postupak za ostvarivanje drugih pomoći: pomoć u prehrani, pomoć za odjeću i obuću, pomoć za osobne potrebe korisnika stalnog smještaja, podmirenje pogrebnih troškova i podmirenje troškova ogrijeva

14. dopust do sedme godine djetetova života

15. rad s polovicom punog radnog vremena

Tijekom ispitnog postupka za ostvarivanje nekog od navedenih prava u sustavu socijalne skrbi centar za socijalnu skrb:

16. utvrđuje postojanje činjenica i okolnosti koje su od posebnog značaja za ostvarivanje određenog prava

17. po potrebi, obzirom na zdravstveno stanje, odnosno tjelesne mogućnosti stranke pribavlja potrebne isprave, uzima izjavu stranke ili održava usmenu raspravu u domu stranke i na drugi način olakšava joj sudjelovanje u postupku

18. utvrđuje mogućnost zakonskog obveznika uzdržavanja da doprinosi uzdržavanju osobe koja je podnijela zahtjev za ostvarivanje prava na pomoć za uzdržavanje

19. pribavlja suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi za odobrenje jednokratne pomoći u iznosu višem od trostrukog iznosa osnovice ako ocijeni da se takvom pomoći u cijelosti zadovoljava potreba za koju se pomoć traži

20. kod ostvarivanja prava na skrb izvan vlastite obitelji (smještaj u dom socijalne skrbi ili u udomiteljsku obitelj) odlučuje koji je oblik skrbi najprimjereniji za korisnika u konkretnom slučaju

21. odlučuje o izboru doma socijalne skrbi za svakog pojedinog korisnika

22. po izvršenoj obradi udomiteljske obitelji odlučuje o izboru udomiteljske obitelji za smještaj određenog korisnika

23. zaključuje sporazum sa zakonskim obveznicima uzdržavanja glede njihovog sudjelovanja u plaćanju troškova skrbi izvan vlastite obitelji za korisnika

24. zaključuje ugovor s udomiteljskom obitelji o međusobnim pravima i obvezama

25. zaključuje ugovor s davateljem usluga pomoći i njege u kući

26. provodi nadzor nad radom udomiteljske obitelji

27. prati prilike u kojima živi smještena osoba

28. preispituje postojanje činjenica i okolnosti koje su bile odlučujuće za donošenje rješenja o ostvarivanju prava na socijanu skrb, i ako promijenjene okolnosti o kojima ovisi ostvarivanje prava iz socijalne skrbi to zahtijevaju, donosi novo rješenje

29. provodi unutarnji nadzor nad radom svojih ustrojbenih jedinica

30. u svrhu ostvarivanja prava iz nadležnosti drugih tijela korisnicima prava iz socijalne skrbi izdaje uvjerenja i druge potvrde

31. po podnescima stranaka izrađuje i dostavlja izvješća o ukupnim prilikama i ostvarenim pravima iz socijalne skrbi ovom ministarstvu

32. vodi dokumentaciju i evidenciju o korisnicima socijalne skrbi

33. provodi postupak vještačenja kao dio postupka u ostvarivanju nekog od prava s osnova socijalne skrbi za tjelesno ili mentalno oštećene osobe

Budući je u većini slučajeva prvostupanjsko tijelo vještačenja osnovano pri centru za socijalnu skrb, ono obavlja sljedeće stručne i administrativne poslove:

34. vodi evidenciju o dostavljenom zaključku centra za socijalnu skrb i priloženoj dokumentaciji

35. vodi evidenciju o dokumentaciji dobivenoj tijekom pregleda, ispitivanja i opservacije od stručnjaka – članova tima vještačenja i drugih stručnjaka

36. vodi zapisnik na sjednicama tijela vještačenja

37. vodi knjige evidencije vještačenih osoba

38. poziva članove tijela vještačenja i druge stručnjake na sjednice

39. obavještava centar za socijalnu skrb koji je zatražio vještačenje, na osnovi zaključaka donijetih na sjednici ili na zahtjev predsjednika

40. popunjava obrazac Nalaz i mišljenje

41. po okončanju ispitnog postupka za ostvarivanje nekog od prava iz socijalne skrbi centar za socijalnu skrb donosi odgovarajuće rješenje u roku od 15 odnosno 30 dana, ako se provodi posebni ispitni postupak

U cilju unapređenja djelatnosti socijalne skrbi centar:

42. potiče i razvija samopomoć, dobrosusjedsku pomoć, dobrovoljni rad i druge djelatnosti

43. predlaže mjere unapređenja politike socijalne skrbi

44. predlaže, potiče i usklađuje druge aktivnosti u području socijalne skrbi na lokalnoj razini

45. surađuje s humanitarnim, nevladinim, vjerskim i drugim organizacijama i udrugama na svom području

46. dostavlja informacije o radu humanitarnih udruga na svom području koje ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi koristi kod ocjenjivanja i davanja prijedloga za potporu programima udruga iz sredstava državnog proračuna i Hrvatske lutrije d.o.o.

47. dostavlja podatke ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi o djeci poginulih hrvatskih branitelja i o djeci invalida Domovinskog rata za koja su organizirana kumstva radi ažuriranja podataka, uspostavljanja i održavanja kontakata između djece i kumova

OBITELJSKO-PRAVNA ZAŠTITA

U području braka ovlaštenja centra za socijalnu skrb su:

48. davanje mišljenja sudu u slučajevima odlučivanja o dopuštenju sklapanja braka maloljetnoj osobi

49. davanje mišljenja sudu u slučajevima odlučivanja o dopuštenju sklapanja braka osobi potpuno lišenoj poslovne sposobnosti ili nesposobnoj za rasuđivanje

50. podnošenje tužbe sudu radi utvrđivanja postoji li brak ili ne postoji

51. podnošenje tužbe sudu za poništenje braka u slučajevima utvrđenim Obiteljskim zakonom

52. provođenje postupka posredovanja prije rastave braka

53. provođenje postupka i donošenje odluke o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti, o susretima i druženju djeteta s drugim roditeljem, odnosno o smještaju djeteta tijekom postupka posredovanja ili tijekom trajanja parnice za rastavu braka

54. iniciranje i nadziranje dogovora roditelja o skrbi za dijete (uzdržavanje, ostali sadržaji roditeljske skrbi) tijekom posredovanja odnosno do pravomoćnosti odluke o rastavi braka

55. davanje mišljenja sudu glede donošenja odluke s kojim će roditeljem dijete živjeti i o roditeljskoj skrbi te susretima i druženju s drugim roditeljem u parnici za rastavu braka

56. donošenje nove odluke o skrbi za dijete

57. provođenje ovrhe svojih odluka

U području odnosa roditelja i djece ovlaštenja centra za socijalnu skrb su:

58. priznanje materinstva i očinstva (sastavljanje zapisnika, pozivanje drugog roditelja i djeteta starijeg od 14 godina radi pristanka na priznanje, suglasnost na priznanje u slučajevima iz čl. 62. st. 2. Obiteljskog zakona)

59. pozivanje majke odnosno osobe koju je majka imenovala ocem djeteta u slučajevima kad prilikom upisa djeteta u maticu rođenih nema podataka o ocu djeteta

60. podnošenje tužbe za utvrđivanje materinstva odnosno očinstva do osamnaeste godine života djeteta

61. odobrenje skrbniku da u ime štićenika može podnijeti tužbu u slučajevima osporavanja materinstva odnosno očinstva

62. imenovanje posebnog skrbnika djetetu u parnici radi osporavanja materinstva odnosno očinstva kad je dijete tužitelj, a maloljetno je ili mu je produžena roditeljska skrb nakon punoljetnosti

63. provođenje postupka i odlučivanje o skrbi za dijete u slučaju odvojenog života roditelja

64. donošenje odluke o zabrani susreta i druženja roditelja s djetetom

65. postupanje i odlučivanje u slučajevima povrede djetetovih prava u vršenju roditeljske skrbi i izricanje mjera obiteljskopravne zaštite:

a) upozorenje roditeljima na nedostatke u odgoju i skrbi za dijete

b) nadzor nad vršenjem roditeljske skrbi

c) oduzimanje prava roditelju da živi sa svojim djetetom te povjeravanje djeteta na odgoj i čuvanje drugoj osobi ili
ustanovi

d) poduzimanje mjera zaštite djeteta kod kojeg je došlo do poremećaja u ponašanju

e) pokretanje postupka pred sudom za oduzimanje roditeljske skrbi

66. rješavanje u slučajevima spora među roditeljima oko ostvarivanja roditeljske skrbi ili o ostvarivanju djetetovih prava

67. donošenje odluke o zabrani neovlaštenog približavanja roditelja djetetu

68. provođenje ovrhe svojih odluka

Na području posvojenja ovlaštenja centra za socijalnu skrb su:

69. davanje mišljenja o podobnosti potencijalnih posvojitelja za posvojenje

70. uzimanje suglasnosti odnosno pristanka za posvojenje od roditelja, djeteta poslije navršenih 12 godina života i bračnog druga osobe koja namjerava posvojiti

71. provođenje postupka i donošenje rješenja o posvojenju

72. rješavanje u slučajevima traženja uvida u spise posvojenja

73. provođenje postupka i donošenje rješenja o raskidu roditeljskog posvojenja

74. vođenje očevidnika i spisa predmeta o posvojenju na propisan način

Na području skrbništva ovlaštenja centra za socijalnu skrb su:

75. zaštita maloljetnika bez roditeljske skrbi te punoljetnih osoba koje nisu sposobne same brinuti o sebi

76. donošenje odluka o stavljanju pod skrbništvo i imenovanju skrbnika

77. popisivanje imovine štićenika i zaštita imovine štićenika

78. utvrđivanje visine naknade štete počinjene štićeniku od strane skrbnika

79. poduzimanje mjera za naknadu štete štićeniku (administrativnih i sudskih)

80. odlučivanje o stavljanju roditelja u položaj skrbnika u odnosu na upravljanje imovinom djeteta

81. kontroliranje rada skrbnika i njegovih izvješća

82. ispitivanje prigovora na rad skrbnika

83. poduzimanje mjera radi osiguranja sredstava za životne potrebe štićenika

84. odobravanje skrbniku poduzimanja poslova koji prelaze okvire redovitog poslovanja

85. rješavanje o pravu na naknadu skrbniku i o naknadi opravdanih troškova u vršenju skrbničke dužnosti

86. provođenje postupka i donošenje odluke u slučajevima promjene skrbnika

87. provođenje postupka razrješenja skrbnika

88. predavanje imovine skrbniku na upravljanje

89. odlučivanje o izboru i promjeni škole i zanimanja, prekidu školovanja ili o zapošljavanju maloljetnog štićenika

90. donošenje odluke o roditeljskoj skrbi nakon punoljetnosti

91. suradnja s tijelima državne uprave, lokalne samouprave, pravnim i fizičkim osobama u ostvarivanju skrbničke dužnosti

92. posjećivanje štićenika najmanje dva puta godišnje i kad to zatraži skrbnik ili štićenik

93. vođenje očevidnika i spisa predmeta osoba pod skrbništvom

Na području uzdržavanja ovlaštenja centra za socijalnu skrb su:

94. sklapanje izvansudske nagodbe između roditelja o uzdržavanju djeteta te punoljetnog djeteta i roditelja

95. pokretanje i vođenje parnice u ime djeteta za uzdržavanje kad to roditelj ne čini

96. dostavljanje izvješća sudu o socioekonomskim prilikama stranaka u postupcima o uzdržavanju

97. pokretanje i vođenje postupka ovrhe odluka o uzdržavanju kad to roditelj ne čini

98. provjeravanje da li obveznik uzdržavanja redovito plaća za uzdržavanje i poduzimanje potrebne mjere zaštite djeteta

99. rješavanje po zahtjevima za privremeno uzdržavanje

100. vođenje očevidnika odluka o uzdržavanju

Na području imovinskih odnosa ovlaštenja centra za socijalnu skrb su:

101. davanje odobrenja skrbniku bračnog druga koji je lišen poslovne sposobnosti da u njegovo ime može sklopiti bračni ugovor

102. rješavanje u postupcima odobrenja roditeljima radi otuđenja ili opterećenja imovine maloljetnog djeteta radi njegova uzdržavanja, liječenja, odgoja, školovanja, obrazovanja ili za podmirenje neke druge važne potrebe djeteta

Ostala ovlaštenja centra za socijalnu skrb na području obiteljsko-pravne zaštite su:

103. postupanje po zahtjevima i zamolnicama nadležnih tijela drugih država, sukladno međunarodnim konvencijama, po kojima je ovo ministarstvo nadležno tijelo

104. postupanje u određenim slučajevima po zahtjevu MUP-a prema odredbama Zakona o državljanstvu

105. postupanje po Zakonu o osobnom imenu (određivanje osobnog imena djeteta, davanje mišljenja o opravdanosti promjene osobnog imena djeteta, rješavanje u slučajevima spora roditelja oko određivanja osobnog imena djeteta)

106. postupak pred sudom

Centar za socijalnu skrb sudjeluje pred sudom:

a) u svojstvu stranke (kad pokreće postupak)

b) kao umješač sui generis

c) kao pomoćno tijelo suda

ZAŠTITA DJECE I MLADEŽI S POREMEĆAJIMA U PONAŠANJU

Na području zaštite djece i mladeži s poremećajima u ponašanju centar za socijalnu skrb provodi preventivne aktivnosti na razini primarne prevencije koje uključuju:

107. pravovremeno otkrivanje djece iz rizičnog obiteljskog okruženja i rizičnih predispozicija (koristeći metodu multidisciplinarnog timskog pristupa)

108. osnaživanje djeteta i roditeljske kompetentnosti (savjetovanje, pomoć u prevladavanju posebnih teškoća, drugi oblici individualnog i skupnog rada)

109. jačanje zaštitnih čimbenika / ulaganje u zaštitne čimbenike

Poduzima zaštitne mjere u interesu djece i mladeži:

110. pravovremeno uključivanje u poludnevne boravke

111. smještavanje u udomiteljske obitelji, pravovremeno smještavanje djece u domove, koju roditelji zanemaruju ili ako zlorabe svoje roditeljske dužnosti

112. osiguravanje skrbi izvan vlastite obitelji za djecu s poremećajima u ponašanju i mlađe punoljetnike s poremećajima u ponašanju (specijalne udomiteljske obitelji i domovi za djecu i mladež s poremećajima u ponašanju)

113. osiguravanje privremene skrbi djetetu koje se zatekne u skitnji bez nadzora roditelja ili odrasle osobe

114. osiguravanje privremene skrbi djeci stranim državljanima zatečenim na teritoriju Republike Hrvatske bez pratnje roditelja ili odrasle osobe

Izvršava zadaće u pretpripremnom i pripremnom postupku (državno odvjetništvo, sud za mladež i prekršajni sud) kao što su:

115. nazočnost postupku u policijskoj postaji za djecu i maloljetnike počinitelje kaznenih dijela, prijestupa i prekršaja za koje se ne može osigurati prisustvo roditelja ili skrbnika

116. izrada izvješća o osobnim i obiteljskim prilikama za maloljetnike i mlađe punoljetnike na zahtjev državnog odvjetnika za mladež i suda za mladež te prekršajnog suda

117. sudjelovanje u postupku uvjetovanog oportuniteta

118. upućivanje na izvršavanje i izvršavanje uvjetovanih posebnih obveza maloljetniku i mlađem punoljetniku u pretpripremnom postupku od strane državnog odvjetnika za mladež

119. nazočnost tijekom pripremnog postupka na sudu – predstavnik centra upoznaje se tijekom postupka, stavlja prijedloge i upozorava na činjenice i obveze koje su važne za donošenje ispravne odluke

120. izvršavanje nadzora centra za socijalnu skrb izrečenog maloljetniku ili mlađem punoljetniku tijekom pripremnog postupka

121. poduzimanje zaštitnih mjera kada je određen pritvor ili smještaj u odgojnu ustanovu u tijeku pripremnog postupka

Izvršava ili nadzire izvršavanje pojedinih odgojnih mjera izrečenih maloljetnicima ili mlađim punoljetnicima:

122. upućivanje u centar za odgoj i nadziranje izvršenja

123. bdjenje nad izvršavanjem trinaest posebnih obveza i izvršavanje drugih zadaća

124. mjere pojačane brige i nadzora (zasebno izrečene ili uz posebne obveze)

125. upućivanje i nadziranje provođenja pojačane brige i nadzora uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi

126. upućivanje i praćenje tijeka resocijalizacije, sudjelovanje u resocijalizaciji, rad s roditeljima u svim slučajevima izrečenih zavodskih odgojnih mjera (upućivanje u odgojnu ustanovu, posebnu odgojnu ustanovu i odgojni zavod)

127. sudjelovanje u provođenju sigurnosnih mjera i kazna maloljetničkog zatvora

128. postpenalni prihvat – pružanje pomoći u procesu integracije

Sve pobrojano uključuje rad s maloljetnikom, mlađim punoljetnikom, roditeljima i drugim značajnim osobama iz okruženja te suradnju s drugim ustanovama i udrugama.

Poduzima mjere obiteljsko-pravne zaštite:

129. pravovremeno poduzimanje po službenoj dužnosti najprimjerenijih mjera obiteljsko pravne zaštite u interesu djece, maloljetnika i mlađih punoljetnika s poremećajima u ponašanju

130. izvršavanje mjera obiteljsko-pravne zaštite i nadziranje izvršavanja, rad s obitelji, djecom i mladeži

Pokreće mjere kazneno-pravne zaštite u slučajevima počinjenog kaznenog dijela na štetu djece i maloljetnika (posebno kod zanemarivanja i zlostavljanja):

131. sudjelovanje pri ispitnom postupku u policijskoj postaji, izrađivanje izvješća

132. sudjelovanje u postupku na sudu u ulozi svjedoka

133. poduzimanje mjera za zaštitu i terapiju oštećenog djeteta

134. Protiv svake odluke centra za socijalnu skrb, kako u svezi odluka donesenih prema odredbama Zakona o socijalnoj skrbi i Obiteljskog zakona stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka rješenja Ministarstvu rada i socijalne skrbi, kao organu drugog stupnja.

Ministarstvo rada i socijalne skrbi može povodom žalbe donijeti više vrsta odluka pa tako odbaciti žalbu kao nepravovremenu, ili ako je podnesena od neovlaštene osobe, odbiti je kao neosnovanu, poništiti rješenje centra za socijalnu skrb i vratiti predmet na ponovni postupak ili uvažiti žalbu i izmijeniti rješenje centra.

Ako je Ministarstvo rada i socijalne skrbi poništilo rješenje centra za socijalnu skrb i vratilo predmet na ponovni postupak tada je centar dužan u cijelosti postupiti po pravnom stajalištu ministarstva i u roku 30 dana donijeti novo, na zakonu utemeljeno rješenje.

POSLOVI CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB NA PODRUČJU STATISTIKE

Centar za socijalnu skrb na temelju javnih ovlasti dužan je na propisani način voditi evidenciju i dokumentaciju o korisniku i o obavljanju djelatnosti, te o tome dostavljati izvješća ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi.

Izvješća koja dostavlja centar za socijalnu skrb, podružnice i uredi su kako slijedi:

135. Formular – MSS, Mjesečno izvješće o broju korisnika prava u socijalnoj skrbi koje se dostavlja svaki mjesec (početkom mjeseca za prethodni mjesec). Formular sadrži podatke o broju korisnika i broju pomoći koje su korisnici ostvarili tijekom mjeseca, stanje: posljednji dan u mjesecu. Podaci se raščlanjuju prema dobnoj i spolnoj strukturi korisnika, radnom statusu korisnika, oblicima pomoći.

136. Formular – SSU, Mjesečno izvješće o broju korisnika socijalne skrbi hrvatskih državljana useljenika iz Bosne i Hercegovine kojima je obustavljena isplata mirovine, koje se dostavlja svaki mjesec (početkom mjeseca za prethodni mjesec). Formular sadrži podatke o broju korisnika i broju pomoći koje su korisnici ostvarili tijekom mjeseca, stanje: posljednji dan u mjesecu.

137. Formular – SSG, Izvješće o primijenjenim pravima socijalne skrbi, pravnoj zaštiti djece, mladeži, braka, obitelji i osoba lišenih poslovne sposobnosti, te zaštiti tjelesno ili mentalno oštećenih osoba za prethodnu godinu, koje se dostavlja jednom godišnje (početkom godine za prethodnu godinu). Formular sadrži podatke koji su podijeljeni u četiri veće cjeline, a to su:

Socijalna skrb, obiteljsko-pravna zaštita, zaštita djece i mladeži s poremećajima u ponašanju, zaštita tjelesno ili mentalno oštećenih osoba. Svako područje je detaljno obuhvaćeno kroz broj korisnika određenih prava iz socijalne skrbi, dobnu strukturu korisnika tih prava, poduzetih mjera na području zaštite braka, odnosa roditelja i djece, zaštite prava i dobrobiti djeteta, posvojenja, skrbništva, uzdržavanja, broj djece, mladeži i mlađih punoljetnika s poremećajima u ponašanju izrečenim mjerama i sankcijama kao i brojem osoba po vrstama ili težini oštećenja, ostvarenim pomoćima i dr.

Tablica 2.

Korisnici i pomoći u socijalnoj skrbi u Republici Hrvatskoj u 2001. godini

Redni broj

PRAVA U SOCIJALNOJ SKRBI

Broj korisnika sa stanjem na dan
31. 12. 2001.

Broj pomoći u razdoblju od
1. 1. do
31. 12. 2001.

I.

POMOĆ ZA UZDRŽAVANJE

1. samac

2. obitelj

ukupno samaca i obitelji (1. + 2.)

 

24.347

26.059

50.406

*

II.

JEDNOKRATNA POMOĆ

1. u novcu

2. u naravi

ukupno (1. + 2.)

– od toga (1. + 2.) u iznosu većem od trostrukog iznosa osnovice za ostvarivanje prava po osnovi socijalne skrbi (uz suglasnost Ministarstva)

– različiti korisnici (samci i obitelji) kojima je jednom ili više puta odobrena pomoć u 2001. g.

*

 

101.081

642

101.723



293


64.339

III.

DOPLATAK ZA POMOĆ I NJEGU

1. u punom iznosu (100% osnovice)

2. u smanjenom iznosu (70% osnovice)

ukupno (1. + 2.)

 

21.176

9.989

31.165

*

IV.

POMOĆ I NJEGA U KUĆI

499

*

V.

OSOBNA INVALIDNINA

1. u punom iznosu (250% osnovice)

2. u smanjenom iznosu (125% osnovice

ukupno (1. + 2.)

 

9.190

714

9.904

*

VI.

OSPOSOBLJAVANJE ZA SAMOSTALAN ŽIVOT I RAD

1. za samostalan život

2. za samostalan rad

3. naknada do zaposlenja

ukupno (1. + 2. + 3.)

 

595

1.961

3.666

6.222

*

VII.

POMOĆ U PREHRANI

3.642

*

VIII.

POMOĆ ZA ODJEĆU I OBUĆU

*

941

IX.

POMOĆ ZA OSOBNE POTREBE KORISNIKA STALNOG SMJEŠTAJA

1. u domu socijalne skrbi

2. u udomiteljskoj obitelji

ukupno (1. + 2.)

 

6.973

3.119

10.154

*

X.

PODMIRENJE POGREBNIH TROŠKOVA

1. korisnika pomoći za uzdržavanje

2. korisnika stalnog smještaja u dom socijalne skrbi ili udomiteljsku obitelj

ukupno (1. + 2.)

*

 

1.006


283

1.289

XI.

PODMIRENJE TROŠKOVA OGRJEVA
(1. 1. – 30. 6. 2001.)

*

125

XII.

PRAVO RODITELJA TEŽE HENDIKEPIRANOG DJETETA

1. na dopust do 7. g. djetetova života

2. na rad s polovicom punog radnog vremena

ukupno (1. + 2.)

 

1.739

1.732

3.471

*

XIII.

SMJEŠTAJ U DOM SOCIJALNE SKRBI**

1. u dom za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi

1.1. u državni dom

1.2. u drugi dom

2. u dom za rehabilitaciju

2.1. u državni dom

2.2. u drugi dom

3. u dom za resocijalizaciju

3.1. u državni dom

3.2. u drugi dom

4. u dom za odrasle i starije osobe

4.1. u državni dom

4.2. u drugi dom

smještaj u državni dom – ukupno (1.1 + 2.1. + 3.1. + 4.1.)

smještaj u drugi dom – ukupno (1.2 + 2.2. + 3.2. + 4.2.)

sveukupno (1 + 2 + 3 + 4)

 

1.626

1.226

400

2.900

2.484

416

758

753

5

8.022

7.130

892

11.593

1.713

13.306

*

XIV.

SMJEŠTAJ U UDOMITELJSKU OBITELJ

1. korisnici smješteni u udomiteljsku obitelj

1.1. djeca i mladež

1.2. odrasle i starije osobe

ukupno (1.1 + 1.2)

2. broj udomiteljskih obitelji na području mjesne nadležnosti centra
za socijalnu skrb

2.1. obitelji u kojima su smještena djeca i mladež

2.2. obitelji u kojima su smještene odrasle i starije osobe

ukupno (2.1 + 2.2.)

 

 

2.354

2.304

4.658


1.094

1.072

2.166

*

XV.

SAVJETOVANJE

*

234.872

XVI.

POMAGANJE U PREVLADAVANJU POSEBNIH TEŠKOĆA
(samci i članovi obitelji)

1. uključeni u javne kuhinje

2. smješteni u predškolske ustanove

3. pronalažanje posla

4. rješavanje problema stanovanja

5. pravna i druga pomoć u svezi sa sklapanjem/raskidom ugovora o
doživotnom uzdržavanju

6. ostalo (organiziranje učenja, raspolaganje s novcem, vođenje
kućanstva)

ukupno (1. + 2. + 3. + 4. + 5. + 6.)

*


5.481

887

1.365

1.150


1.658


29.897

40.438

XVII.

BESPLATNI OBVEZATNI UDŽBENICI I JEDNOKRATNA NOVČANA POMOĆ ZA KUPNJU UDŽBENIKA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA SOCIJALNO UGROŽENE UČENIKE ZA ŠKOLSKU 2001./2002. GODINU

*

18.713

* Ovim znakom označena su u tablici polja u kojima nisu iskazani podaci. Podaci su iskazani za pojedino pravo (redni broj) samo u jednom stupcu – 3 ili 4. Kod socijalnih pomoći koje predstavljaju stalno mjesečno primanje (npr. pomoć za uzdržavanje) iskazani su podaci o broju korisnika krajem godine (stupac 3.). Kod jednokratnih davanja iskazani su kumulativni podaci tj. ukupan broj dodijeljenih pomoći u izvještajnoj godini (stupac 4.)

** Iskazani su podaci o korisnicima smještenim u državni dom (osnivač Republika Hrvatska) i drugi dom (osnivač druga pravna ili fizička osoba) za koje je troškove smještaja u cijelosti ili djelomično plaćalo Ministarstvo rada i socijalne skrbi.

 

 



Revija za socijalnu politiku (Online). ISSN: 1845-6014