Revija za socijalnu politiku, Svezak 17, Br. 1 (2010)

Veličine fonta:  Mali  Srednji  Veliki

Socijalna ekonomija u Europskoj uniji

Rafael Chaves Avila, José Luis Monzón Campos

Sažetak


Ova sažeta studija, koju je za Europski ekonomski i socijalni odbor (EESC) pripremio Međunarodni centar za istraživanje i informacije o javnoj, socijalnoj i zadružnoj ekonomiji (CIRIEC), usredotočena je primarno na dva aspekta socijalne ekonomije: pojmovno-konceptualna pitanja i usporednu analizu stanja i trendova socijalne ekonomije u EU i zemljama članicama. Značajan prostor u izvještaju posvećen je povijesnom razvoju koncepta, teorijskim pristupima, nacionalnim određenjima i komponentama socijalne ekonomije. U drugom dijelu izvještaja analiziraju se statistički pokazatelji o socijalnoj ekonomiji u zemljama EU-a i posebno se argumentira društvena korisnost socijalne ekonomije. Na kraju se daje pregled zakonske regulative o organizacijama socijalne ekonomije u zemljama EU-a i naznačuju se odrednice javne politike prema socijalnoj ekonomiji na razini EU-a.
Prevođenje sažetka ove studije poticaj je za razmišljanja i istraživanja domaćoj znanstvenoj i stručnoj javnosti, osobito glede aktualizacije uloge neprofitnih i srodnih organizacija u hrvatskom društvu. Koncept razvoja socijalne ekonomije, kako se vidi u ovoj studiji, podrazumijeva pluralizam različitih organizacija trećega sektora, koje su često hibridnog karaktera, i ovisno o tradiciji, imaju različitu ulogu u europskim zemljama. Socijalna ekonomija kao važan razvojni čimbenik na dnevnom je redu različitih tijela Europske unije, a projekti ovih organizacija mogu računati s izdašnom financijskom potporom. Područje socijalne ekonomije postaje sve relevantnijom akademskom i istraživačkom disciplinom CIRIEC-a, koji organizira istraživanja i međunarodne konferencije na ovu temu. Za 2010. godinu središnji skup će se održati u Berlinu (http://www.ciriec.ulg.ac.be/en/pages/0_1presentation.htm). U Hrvatskoj je do recepcije ove teme došlo preko međunarodnih programa razvoja civilnog društva. Dominacijom anglosaksonskih donatora uglavnom se govorilo o socijalnom poduzetništvu, a pojam socijalna ekonomija veoma je rijetko korišten. U raspravama koje su podupirali donatori iz anglosaksonske tradicije u pravilu se nije govorilo o zadrugarstvu kao važnoj sastavnici socijalnog i gospodarskog razvoja.
Izvorniku ovdje priloženog prijevoda sažetka studije, kao i studiji u punom obimu može se pristupiti na mrežnim stranicama europskog ekonomskog i socijalnog odbora (http://www.eesc.europa.eu/groups/3/index_
en.asp?id=1405GR03EN).

Cijeli tekst: PDF

Revija za socijalnu politiku (Online). ISSN: 1845-6014