Revija za socijalnu politiku, Svezak 17, Br. 2 (2010)

Veličine fonta:  Mali  Srednji  Veliki

Teret troškova – financijski aspekti izbora studija i iskustva studiranja u hrvatskom visokoškolskom kontekstu

Karin Doolan

Sažetak


Međunarodna istraživanja o sudjelovanju studenata u visokom obrazovanju pokazuju kako ekonomski status studenata utječe na njihov izbor studija i obrazovna iskustva. Ovaj članak doprinosi tom istraživačkom području analizom podataka prikupljenih na Sveučilištu u Zagrebu u akademskoj godini 2006./2007., s ciljem razmatranja odnosa između dostupnih financijskih sredstava i obrazovnih izbora i iskustava odabranih studenata u Hrvatskoj. Članak konceptualno uokviruje obrazovne posljedice ekonomskog statusa Bourdieuovim razlikovanjem između objektiviranog i inkorporiranog kapitala. Razlika se predlaže kao analitički produktivna za primjećivanje kvantitativnog aspekta ekonomskog kapitala vezanog uz studij (npr. dostupnost financijskih sredstava za pokrivanje troškova studija), kao i njegovih inkorporiranih posljedica (npr. osjećaji financijske sigurnosti ili nesigurnosti i socijalna distanca). Predstavljeni podaci ukazuju na ključnu ulogu obitelji u pogledu financiranja troškova studiranja u hrvatskom kontekstu, koja dovodi do ograničenja mogućnosti nastavka školovanja na visokoškolskoj razini i izbora studija za studente iz obitelji nižeg ekonomskog statusa. Financijski aspekti visokoškolskog obrazovnog iskustva prepoznati su u obliku direktnih institucionalnih troškova, kao što su školarine i nastavni i radni materijali, te u obliku indirektnih troškova koji uključuju troškove stanovanja i putovanja. Naglašava se razlika između studenata koji žive kod kuće s roditeljima te onih koji ne žive u obiteljskom domu kao značajan čimbenik za razumijevanje studentskih iskustava: intervjuirani studenti koji nisu plaćali školarine i koji žive s roditeljima nisu imali značajnije financijske brige koje bi utjecale na njihov obrazovni uspjeh, neovisno o njihovoj procjeni ekonomskog statusa obitelji, za razliku od svojih kolega iz obitelji nižeg ekonomskog statusa koji nisu živjeli u obiteljskom domu. U članku se navode i mehanizmi kojima visokoškolske institucije učvršćuju ekonomske razlike među studentima, kao što su socijalno neosjetljive školarine i slabo opremljena knjižnica.

Cijeli tekst: PDF (English)

Revija za socijalnu politiku (Online). ISSN: 1845-6014