U ovom radu izrađene su projekcije ukupnog broja stanovnika za razdoblje do 2031. godine. Na temelju postavljenih hipoteza o budućim kretanjima fertiliteta, mortaliteta i vanjskih migracija, izračunate su projekcije u tri varijante. U sve tri razrađene varijante, hipoteze o mortalitetu su identične. Hipoteze o fertilitetu napravljene su u varijantama padajućeg i rastućeg fertiliteta. U jednoj varijanti postavljena je hipoteza o blagom godišnjem pozitivnom saldu migracija. Budući se radi o relativno kratkom projiciranom razdoblju, različite hipoteze fertiliteta relativno malo utječu na kretanje broja stanovnika u radnom kontingentu. Jedino s pretpostavljenim pozitivnim migracijskim saldom kompenzirao bi se dio smanjenja priljeva stanovništva u radni kontingent u razdoblju do 2031. godine. Središnji dio u ovome radu je projekcija kretanja broja umirovljenika i aktivnih osiguranika u Hrvatskoj do 2031. godine. Na temelju dobne strukture umirovljenika sa stanjem 2001. godine i postavljenih hipoteza o budućem priljevu među korisnike mirovina, projicirano je kretanje broja umirovljenika do 2031. godine. Pri tomu valja naglasiti da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ne raspolaže sa sasvim potpunom evidencijom svih potencijalnih korisnika mirovina koji se nalaze izvan Hrvatske (raseljeni Srbi, osobe otišle na privremeni rad u inozemstvo…).
U takvim okolnostima procijenjena je potencijalna „imigracija“ u projicirani broj umirovljenika u Hrvatskoj. U skladu s očekivanim promjena u ekonomskoj strukturi stanovništva u europskim državama do 2031. godine, postavljena je hipoteza u tri varijante stope ekonomske aktivnosti radnog kontingenta. Tako je dobiven projicirani broj potencijalnih aktivnih osiguranika u Hrvatskoj i odnos između njih i broja umirovljenika.