Revija za socijalnu politiku, Svezak 6, Br. 2 (1999)

Veličine fonta:  Mali  Srednji  Veliki
KRETANJE BROJA STANOVNIKA REPUBLIKE HRVATSKE U RAZDOBLJU 1991.-1998. GODINE

KRETANJE BROJA STANOVNIKA REPUBLIKE HRVATSKE U RAZDOBLJU 1991.-1998. GODINE

Posljednji popis stanovništva u Hrvatskoj obavljen je 1991. godine. Znamo u kakvim se okolnostima on provodio i da njegovi rezultati nisu dovoljno precizni.

U Hrvatskoj su se nakon 1991. godine dogodile velike promjene. Prošli smo Domovinski rat, Hrvatska je konstituirana kao neovisna država, a suočili smo se i s ogromnim teškoćama postsocijalističke tranzicije. U Domovinskom ratu Hrvatska je imala značajne ljudske žrtve, a dogodilo se i veliko preseljavanje stanovništva. Osim toga, prirodno kretanje stanovništva je nepovoljno pa smo nekoliko godina imali negativan prirodni prirast.

Budući da su za ukupno stanje u zemlji i za daljnji razvoj bitni broj i struktura stanovništva, držimo iznimno važnom studiju završenu krajem 1998. godine u Institutu društvenih znanosti “Ivo Pilar” iz Zagreba, a koja nosi naslov “Kretanje ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske od popisa stanovništva 1991. do 1998. godine i kvantificiranje pojedinih sastavnica”. Studiju je priredila skupina stručnjaka, pretežno demografa, pod vodstvom dr. Anđelka Akrapa s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

U predgovoru studiji autori navode: “U istraživanju je korišten veliki broj statističkih izvora u kojima su opisane promjene broja i sastava stanovništva. Za izradu ove procjene bio je potreban gotovo jednogodišnji rad više znanstvenika, koji imaju potrebno iskustvo u istraživanju ove problematike, te poznavanje dugogodišnjih demografskih procesa na cjelokupnom hrvatskom prostoru.”

Našim čitateljima prezentirat ćemo nekoliko najzanimljivijih tablica i podataka iz ove još neobjavljene studije.

KRETANJE BROJA STANOVNIKA

Kada je riječ o stanovništvu, autori najviše pažnje posvećuju kategoriji tzv. prisutnog stanovništva, tj. bez onog koje živi izvan Hrvatske.

Tablica 1.

Procijenjeni broj prisutnog stanovništva Republike Hrvatske sredinom godine od 1991. do 1998. godine

Godina

Broj prisutnog stanovništva
(de facto) u RH

 

Ukupno

Bez izbjeglica iz BiH i SRJ

1991.

4.518.175

4.518.175

1992.

4.607.698

4.302.427

1993.

4.567.422

4.294.553

1994.

4.576.761

4.309.772

1995.

4.453.437

4.264.831

1996.

4.307.050

4.123.917

1997.

4.259.475

4.175.069

1998.

4.224.418

4.193.235

Tablica 2.

Prirodno kretanje stanovništva Hrvatske u razdoblju 1985.-1997.

Razdoblje

Prosječan godišnji broj

Na 1000 stanovnika

 

živorođenih

umrlih

prirast

živorođenih

umrlih

prirast

1985.-1990.

57.332

52.310

5.022

12,2

11,1

1,1

1991.-1995.

49.220

51.652

-2.432

10,8

11,3

-0,5

1996.

53.811

50.636

3.175

12,0

11,3

0,7

1997.

55.501

51.964

3.537

12,1

11,4

0,8

Izvor: Vitalna statistika Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Napomena: Za razdoblje 1991.-1996. podaci o rođenima i umrlima nisu mogli biti prikupljeni za cjelokupno područje Republike Hrvatske. Za područja koja su bila privremeno zaposjednuta, podaci su prikupljeni djelomično, a odnose se samo na osobe prognane s tog područja.

 

 

Kao što je vidljivo, Hrvatska je, zahvaljujući izbjeglicama, najveći broj prisutnog stanovništva imala 1992. godine. Od tada je njegov broj iz godine u godinu opadao, tako da je 1998. godine prisutnog stanovništva bilo 6,5% manje nego 1991. godine. Najveće smanjenje prisutnog stanovništva u tom razdoblju zabilježile su županije Ličko-senjska (-44,9%), Karlovačka (-27,2%), Šibenska (-27,1%), Sisačko-moslovačka (-26,1%), Zadarska (-21,7%), Vukovarsko-srijemska (-17,7%) i Požeško-slavonska (-14,5%). Povećanje broja prisutnog stanovništva imale su županije Zagrebačka (+5,9%), Istarska (+4,0%), grad Zagreb (+1,2%) i Splitsko-dalmatinska (+1,0%).

Jasno je da su na nepovoljno demografsko kretanje u Hrvatskoj najviše utjecale migracije (najviše prisilne) stanovništva. No važna je uloga i prirodnog kretanja stanovništva.

Kada već govorimo o prisutnom stanovništvu treba imati u vidu da se znatan dio prirodnog priraštaja odnosi na stanovništvo u inozemstvu. Naime, u razdoblju 1971.-1997. godine u inozemstvu je ostvareno 27,7% prirodnog priraštaja. U razdoblju 1991.-1997. godine prirodni priraštaj u zemlji je bio negativan, a u inozemstvu pozitivan. 1 Tako da danas Hrvatska svoj pozitivni prirodni priraštaj može zahvaliti demografskom vitalitetu ljudi koji žive u inozemstvu.

STANOVNIŠTVO ZAGREBA

Najveće iznenađenje u pogledu broja stanovnika predstavlja Grad Zagreb. Suprotno očekivanjima i javnim ocjenama, broj stanovnika u odnosu na 1991. godinu neznatno se povećao. O tome ćemo citirati dva pasusa iz ove studije:

“U 1998. godini nekoliko puta su u sredstvima javnog priopćavanja visoki gradski dužnosnici Grada Zagreba izjavljivali da je broj stanovnika od popisa 1991. godine do 1998. godine porastao u Gradu Zagrebu između 200.00 i 300.000.” No očigledno su to bile nasumične procjene.

Godine 1997. došlo je do promjene političko-teritorijalnog ustroja Zagreba i Zagrebačke županije. Prema najnovijem teritorijalnom ustroju, u sastavu Grada Zagreba, više nije Velika Gorica i dio nekadašnje općine Zaprešić. S druge strane, Zagrebačka županija se povećala za bivšu općinu Ivanić Grad, Veliku Goricu, dio bivše općine Zaprešić, tri naselja bivše općine Novi Zagreb i tri naselja bivše općine Sisak. No ne pripada joj dio bivše općine Ozalj.

Uzimajući u obzir te promjene autori navode da je “… prema procjeni 30. lipnja 1998. godine Grad Zagreb (je) u zemlji (prisutno stanovništvo – op. V.P.) imao 761.478 stanovnika ili 22.064 stanovnika više nego prema popisu 1991. godine. Istodobno, prema procjeni, Zagrebačka županija je imala sredinom 1998. godine 286.644 stanovnika ili 20.251 stanovnika više nego prema popisu 1991. godine. Proizlazi, prema našoj procjeni, da su Grad Zagreb i Zagrebačka županija imali 42.315 stanovnika više nego prema popisu 1991. godine. Porast broja stanovnika rezultat je, glavninom, useljavanja iz inozemstva (Bosna i Hercegovina, SRJ i druge zemlje) dok je doprinos migracijskog salda s drugim županijama znatno manji.”

Autori s pravom upozoravaju da je kod analize kretanja stanovništva Zagreba potrebno tretirati u kontekstu njegove okoline.

IZBJEGLICE I ISELJENICI IZ HRVATSKE

Pažnje vrijedni su podaci o izbjeglicama i iseljenom stanovništvu Hrvatske.

Sredinom 1992. godine u Zapadnoj je Europi i u prekomorskim zemljama bilo 114.856 izbjeglica iz Hrvatske. Godine 1996. u inozemstvu je bilo samo 16.825 hrvatskih izbjeglica. Čini se da je većina izbjeglica prešla u status useljenika u tim zemljama, a manji se dio vratio u zemlju.

Impresivan je kumulativan broj iseljenih stanovnika iz Hrvatske, koji je 1998. godine iznosio 415.386. U njemu su dijelom bivše izbjeglice, radnici na privremenom radu u inozemstvu te novi iseljenici iz Hrvatske. Najzanimljiviji je podatak prema kojem je između 1991. i 1998. godine iz Hrvatske iselilo 130 tisuća stanovnika.

Autori su posebno analizirali iseljeno srpsko stanovništvo, kojeg je 1998. godine bilo 280.230.

Srpsko je stanovništvo tijekom rata kontinuirano iseljavalo, a najveći val iseljavanja uslijedio je nakon operacija “Bljesak” i “Oluja” hrvatske vojske u 1995. godini. Najveći broj iseljenog srpskog stanovništva bio je sredinom 1996. godine. Od tada se broj iseljenih Srba zbog povratka u Hrvatsku postupno smanjuje.

Tablica 3.

Kretanje broja izbjeglica i iseljenog stanovništva iz Republike Hrvatske

Godina

Broj iseljenog stanovništva iz Republike Hrvatske

 

Izbjeglice
u inozemstvu

Iseljenici iz Hrvatske
(kumulativ)

Iseljeni Srbi
(kumulativ)

Ukupno

1991.

-

286.088

-

286.088

1992.

114.826

311.038

74.728

500.592

1993.

77.500

318.890

117.000

513.390

1994.

56.925

325.501

127.000

509.426

1995.

34.790

340.812

175.000

550.602

1996.

16.825

370.033

314.689

701.547

1997.

-

396.308

289.571

685.879

1998.

-

415.386

280.230

695.616

 

IZBJEGLICE I USELJENICI U HRVATSKOJ

Izbjeglice u Hrvatskoj, došli su prije svega iz Bosne i Hercegovine te SR Jugoslavije. Njihov je broj bio najveći 1992. godine kada ih je bilo oko 300 tisuća. U 1998. godini broj izbjeglica u Hrvatskoj pao je na 31 tisuću. Jedan broj vratio se, prije svega u Bosnu i Hercegovinu, dok su se preostale izbjeglice u najvećem broju pretvorile u useljenike. Ti su useljenici pretežno smješteni na područjima Hrvatske od posebne državne skrbi. Procjenjuje se da je broj izbjeglica u Hrvatskoj veći od registriranog, jer neki od njih nisu zatražili registraciju svojeg statusa u Uredu za prognanike i izbjeglice.

Hrvatska, dakle, s jedne strane ima degresivne demografske trendove, a s druge strane hrvatsko je stanovništvo zahvaćeno velikim pomjeranjima i mnogi ljudi nemaju stabilan status. Po svemu sudeći, trebat će dosta vremena i napora da se Hrvatska demografski stabilizira i da uđe u kolotečinu normalnog demografskog razvoja.

Tablica 4.

Izbjeglice u Hrvatskoj i procijenjeni broj useljenika u Hrvatsku sredinom godine u razdoblju od 1991. do 1998. godine

Godina

Izbjeglice iz BiH i
SRJ u Hrvatskoj

Useljenici iz BiH i
SRJ (kumulativ)

Ukupno

1991.

-

20.000

20.000

1992.

305.271

30.000

335.271

1993.

272.869

35.000

307.869

1994.

267.989

45.000

312.989

1995.

188.606

50.000

238.606

1996.

183.133

85.000

268.133

1997.

84.406

120.559

204.965

1998.

31.363

150.000

181. 363

 

Izvor: Akrap, A. i suradnici: Kretanje ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske od popisa stanovništva 1991. do 1998. godine i kvantificiranje pojedinih sastavnica , Institut drušvenih znanosti “Ivo Pilar”, Zagreb, 1998.
Akrap, A. Brak i obitelj u demografskom kontekstu , rukopis.

Priredili: Natalija Magdić i Vlado Puljiz

 

Bilješka:

1 Od ukupnog broja živorođenih u 1996. godini u inozemstvu je rođeno 10,4%, a 1997. godine 12,4%. Mortalitet naših građana mnogo je manji u inozemstvu nego u zemlji.

 



Revija za socijalnu politiku (Online). ISSN: 1845-6014