Starije osobe predstavljaju specifičnu skupinu s vrlo različitim potrebama, ovisno o svom fizičkom i psihičkom zdravstvenom statusu. Udio osoba starije dobi u cjelokupnoj populaciji raste, što nazivamo demografskim starenjem, a posljedica je pada nataliteta i produljenja životnog vijeka uslijed napretka medicine i poboljšanja kvalitete života. Istovremeno se povećava i broj onih
kojima je potrebna dugotrajna skrb ili potpora, zbog nemogućnosti samostalnog života. Ključnu ulogu u tom procesu imaju neformalni njegovatelji, koji su u većini slučajeva članovi uže obitelji. Stoga je cilj istraživanja bio utvrditi sociodemografska obilježja neformalnih njegovatelja starijih osoba te obilježja njege koju pružaju. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku 342
neformalna njegovatelja na području grada Zagreba. Rezultati su pokazali da su njegovatelji najčešće udane i zaposlene žene, u srednjoj životnoj dobi. Utvrđeno je i da uglavnom njeguju svoje roditelje, koji su u dubokoj starosti, uz prisutnost multimorbiditeta. Čak trećina njegovatelja obavlja skrb 24 sata
dnevno, više od 5 godina. Aktivnosti u kojima najčešće pomažu su njega oboljelog i kućanske aktivnosti. Iskazali su veću potreba za pomoći i njegom u kući, patronažnom službom, gerontološkim centrom i stacionarom. Navedeni rezultati pokazuju veliku opterećenost jednog dijela obiteljskih njegovatelja što ukazuje na potrebu promišljanja boljih zakonskih rješenja koja se odnose na
socijalnu politiku prema starijim osobama kao i prema njihovim njegovateljima.