Glavni je cilj istraživanja bio analizirati raspodjelu kućanskog dohotka u Hrvatskoj između etničkih skupina (Hrvata i nacionalnih manjina) u donjem dijelu dohodovne distribucije. Drugi je cilj ovoga istraživanja bio analizirati osnovna sociodemografska obilježja kućanstava iz etničkih skupina koja se nalaze u donjih 20% dohodovne distribucije. Treći je cilj bio utvrditi razlike u položaju pripadnika etničkih skupina na tržištu rada. Izvor podataka bilo je Europsko istraživanje o kvaliteti života, koje je u Hrvatskoj proveo UNDP u 2006. godini. Zbog ograničenih subuzoraka manjinskih skupina, podaci za većinsku skupinu uspoređivani su s podacima za srpsku i »ostale nacionalne manjine« (12 nacionalnih manjina). Udio Srba koji žive u kućanstvima s niskim dohotkom oko dva i pol puta je veći od udjela Hrvata, dok je udio pripadnika ostalih nacionalnih manjina u kućanstvima s niskim dohotkom za otprilike 50% veći od udjela Hrvata. Dob, tip kućanstva, obrazovanje, broj zaposlenih u kućanstvu i regionalna pripadnost objašnjavaju oko dvije trećine ukupne razlike u broju osoba s niskim dohotkom između Hrvata i srpske nacionalne manjine i tri četvrtine razlike između Hrvata i ostalih manjina. Broj zaposlenih u kućanstvu objašnjava gotovo najveći dio spomenutih razlika. Srbi znatno češće od Hrvata i ostalih manjinskih skupina ostvaruju novčanu socijalnu pomoć ili means-tested naknade i imaju nepovoljniju poziciju na tržištu rada. Na temelju dobivenih rezultata predlažu se određene mjere socijalne politike radi smanjenja jaza u udjelu osoba s niskim dohotkom između većinske i manjinskih grupa.