Cilj ovog rada je identificirati učinke poreznih promjena nastalih tijekom financijske krize na dohodovne nejednakosti među zemljama članicama Europske unije. Naime, nedavna je financijska i fiskalna kriza promijenila trendove u oporezivanju u najvećem broju zemalja članica Europske unije. Zemlje članice bile su različito pogođene krizom, prije svega, zbog različitosti povezanih uz makroekonomske neravnoteže prisutne u ekonomiji. Stoga su se među njima razlikovale i politike koje su se provodile uvjetovane upravo makroekonomskim i fiskalnim uvjetima. Rad uključuje teoretsku podlogu, komparativni prikaz postojećih razlika između poreznih sustava zemalja članica Europske unije te analizu prednosti i nedostataka različitih poreznih oblika. Kako bi se što preciznije definirale te razlike, testirane su reforme provedene u tri temeljna porezna oblika (koji opterećuju rad, kapital i potrošnju) kao i socijalni doprinosi korištenjem panel analize s fiksnim i varijabilnim efektom kroz vremensku seriju koja obuhvaća razdoblje od 2000. do 2011. godine. Porezi imaju značajan redistributivni učinak što svakako utječe na dohodovne nejednakosti, a uvelike ovisi i o vrsti poreznog oblika u primjeni. Većina je zemalja pokušala konsolidirati svoje javne financije i poboljšati porezne sustave kako bi potakla rast. U radu je postavljena hipoteza kako implementacija određenih fiskalnih mjera utječe na smanjenje nejednakosti te su pruženi dokazi kako socijalni doprinosi i porezi koji opterećuju rad utječu na statistički značajno poboljšanje dohodovnih nejednakosti među zemljama članicama Europsku unije. Iz navedenog se izvodi zaključak kako porezna politika, osobito izbor odgovarajućeg poreznog oblika, smanjuje dohodovne nejednakosti u Europskoj uniji u promatranom razdoblju.