Revija za socijalnu politiku, Svezak 20, Br. 3 (2013)

Veličine fonta:  Mali  Srednji  Veliki

Motivacija za volontiranje - jesu li motivi za volontiranje povezani sa spolom, ličnosti i područjem studiranja?

Nina Pološki Vokić, Ivana Marić, Gorana Horvat

Sažetak


Volontiranje je djelovanje ljudi koji na osnovi svoje slobodne odluke daruju svoje vrijeme kako bi u živote drugih unijeli nove sadržaje i vrednote, pri čemu ne očekuju materijalnu korist odnosno nisu plaćeni. Postavlja se pitanje što pojedince motivira da započnu, ali i ustraju u volonterskom radu te posebice što određuje motivaciju mladih da se odluče na dobrovoljni neplaćeni rad. Naime, s obzirom da je volontiranje jedna od ključnih odrednica razvijenog civilnoga društva, mlade je potrebno od najranije dobi poticati na volonterski rad. Iz navedenoga proizlazi osnovna svrha rada, a koja je istražiti razloge za volontiranje mladih odnosno studenata završnih godina studija. Dodatno, u radu je istražena povezanost odabranih osobnih obilježja mladih (spol, ličnost i područje studiranja) s primarnim razlogom za volontiranje.
Na uzorku od 255 studenata diplomskih studija na Sveučilištu u Zagrebu s njegovih sedam sastavnica (Ekonomski fakultet, Kineziološki fakultet, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Filozofski fakultet, Studij socijalnoga rada pri Pravnom fakultetu, Učiteljski fakultet) ustanovljeno je da primarna motivacija za volontiranje najvećeg broja ispitanika volontiranje iz vlastitih uvjerenja a ne zbog materijalnog dobitka, odnosno pomaganje potrebitima, dakle istinsko poistovjećivanje s idejom volontiranja (motiv »vrijednosti«). Istraživanje je pokazalo i da poticaji za uključivanje u volonterski rad ovise o specifičnim obilježjima pojedinaca. Konkretno, razlozi za volontiranje ovise o području studiranja/rada pojedinca (treća postavljena hipoteza o statistički značajno različitoj motivaciji za volontiranje s obzirom na područje studiranja ispitanika je prihvaćena) te u manjoj mjeri o spolu i obilježjima ličnosti pojedinca (veći dio deskriptivnih i neki nalazi inferencijalne statistike upućuju na postojanje razlika u motivima za volontiranje s obzirom na spol i ličnost pojedinca, no prva i druga hipoteza rada koje se odnose na ove odnose su odbačene).

Cijeli tekst: PDF

Revija za socijalnu politiku (Online). ISSN: 1845-6014